Govoreći o obnovi višestambenih zgrada u Vukovaru, gradonačelnik Ivan Penava je na današnjoj konferenciji za medije podsetio na dosadašnje uspešno realizovane projekte, koji su u saradnji gradske uprave i firme Tehnostan, a putem Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost doprineli kompletno obnovljenim fasadama zgrada ili postavljanju solarnih panela. Sve to je, kako je rekao gradonačelnik rezultovalo i smanjenjem režija te lepšom vizurom grada Vukovara. Pročelnik upravnog odeljenja za komunalnu privredu i građenje Dražen Čulig je istakao da je međusobnom saradnjom sa firmom Tehnostan prepoznata potreba da se građanima izađe u susret sa izradom projektne dokumentacije kao osnovnim i početnim problemom od čije realizacije zavisi energetska obnova. Direktor firme Tehnostan Ivan Krajnović je govoreći o fazama projektne realizacije prema ovom Javom pozivu istakao dobru saradnju sa gradskom upravom i rekao da energetska obnova u velikoj meri utiče na smanjenje troškova računa vlasnika stanova. Prema Javnom pozivu koji je objavljen u martu ove godine, a otvoren do kraja decembra, Grad Vukovar sufinansira 60 odsto ukupne vrednosti prihvatljivih troškova koji se odnose na izradu projektne dokumentacije. Od 300 000 evra raspoloživih sredstava za ovu namenu iz gradskog budžeta, iskorišteno je nešto više od 118 000 evra za devet prijavljenih zgrada sa područja Vukovara. Projekti za prijavljene zgrade ukupne su vrednosti gotovo 200 000 evra.
Merama aktivne politike zapošljavanja u poslednjih osam godina alocirano je milijardu i 250 miliona evra, a te je mere dosad koristilo 282 hiljade građana, među njima više od 125 hiljada mladih. Mere su omogućile da je danas u Hrvatskoj 310 hiljada zaposlenih više u odnosu na 2016.godinu, rekao je premijer Andrej Plenković na konferenciji o merama zapošljavanja “Era mera”. Realno gledajući, to je, prema Plenkoviću, najveće postignuće Vlade. Podsetio je da je 2016. godine bilo šest zaposlenih na jednog nezaposlenog, a danas je taj broj između 19 i 21, zavisno od toga da li je letnja ili zimska sezona.
Trihineloza, kao opasna bolest, koju može da izazove konzumacija zaraženog mesa, i dalje nije iskorenjena u Hrvatskoj. U poslednjih pet godina, od 2019. do 2023., dijagnostikovano je 26 pozitivnih svinja na trihinelozu koje su bile iz uzgoja za vlastite potrebe: 11 je bilo iz Vukovarsko-sremske županije, šest iz Osječko-baranjske, po tri iz Sisačko-moslavačke i Virovitičko-podravske te po jedna iz Istarske, Ličko-senjske i Bjelovarsko-bilogorske županije. U Hrvatskoj se prosečno svake godine zakolje 1,2 miliona svinja raznih kategorija. Od 85 do čak 90 odsto odnosi se na svinje, koje se uzgajaju na intenzivan način i koje se kolju u klaonicama. Ostatak su svinje uzgajane za vlastite potrebe i od kojih proizvodi, u pravilu, nisu namenjeni za javnu potrošnju, međutim, vlasnici OPG-ova imaju pravo da prodaju svoje proizvode na kućnom pragu, ali i pijacama.
Časopis za decu „Bijela pčela” u budućem periodu pokušaće da mladima postane pristupačniji , s obzirom da nove generacija odrastaju u vremenu tehnološkog razvoja, najavila je sinoć u Vukovaru, na obeležavanju 30. godišnjice izlaska časopisa, njegova urednica, Katarina Bošnjak.Pokušaćemo da izađemo iz arhaične forme, pa će tako mladi putem web stranice, koja će biti interaktivna, časopisu moći da pristupe na način, koji im je zbog tehnološkog razvoja možda bliži, istakla je Bošnjak, govoreći o dugoročnim planovima. Tokom trideset godina postojanja, „Bijela pčela” je zadržala glavni cilj, a to je da služi kao dodatak u nastavi za učenike, koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku i pismu i dodatni je izvor informisanja o temama, koje su vezane uz nastavni, ali i onima koje spadaju u zabavni sadržaj, podsetila je nova urednica ovog dečjeg lista. Sadrži različite članke, eseje i priloge o književnosti, umetnosti, istoriji, biologiji i aktuelnim kulturnim događajima, te ima i značajnu ulogu u povezivanju zajednice i očuvanju identiteta kroz obrazovanje i informisanje. „Bijela pčela” je od osnivanja, 1994. godine do danas, prolazila kroz različite faze, a svaka urednica je ostavila svoj pečat. U narednom periodu, zahvaljujući angažmanu novih saradnika, akcenat će biti stavljen na teme, koje nisu zastupljene u službenom sistemu obrazovanja, najavila je mlada urednica, koja godinama radi kao novinarka Novog lista, Novosti i Nade. Povodom velikog jubileja, u Srpskom kulturnom centru, predstavljena je i izložba istaknutih naslovnica, stripova i dečjih radove, koji su objavljeni u ovom dečjem listu. Likovna urednica, Katarina Kožul ukazala je na značaj vizuelnog sadržaja, koji je raznolik, prikazuje dečje radove ali i ilustracije dizajnera, s kojima sarađuju. Sa učenicima nižih razreda osnovnih škola, u Vukovaru je održala radionicu o važnosti recikliranja.Radili su sa starim tekstilom i pokazali koliko neki netipični materijali, svojom upotrebom mogu poslužiti u umetničke svrhe. U programu su nastupili Dečji hor „Javorčići“ iz Vukovara, Tamburaška sekcija KUD-a „Branislav Nušić“ iz Borova i recitatori, a organizator proslave jubileja u Vukovaru je izdavač časopisa- riječki pododbor Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“.
Na pomoćnoj zgradi 38-godišnjaka u Bršadinu, juče ujutro je izbio požar, koji su ugasili pripadnici Javne vatrogasne jedinice iz Vukovara, a policijskim uviđajem utvrđeno da je isti izazvan ljudskom nepažnjom, odnosno odlaganjem pepela iz peći u plastičnu kantu, u dvorištu kuće. U požaru nije bilo povređenih, dok je materijalna šteta procenjena na više hiljada evra. Iz policije upozoravaju da je dolaskom hladnijih dana i sezonom grejanja stambenih, poslovnih i ekonomskih prostora povećana opasnost od požara, eksplozija i trovanja ugljen monoksidom. Apeluju na građane da angažuju ovlaštene dimnjačare da im pregledaju i očiste dimnjake, te da u blizini istog na tavanskom prostoru ne drže zapaljive stvari.