Premijer Andrej Plenković izjavio je danas na sednici Vlade da će povećanjem osnovice za izračunavanje nadoknade za rad udomitelja i sredstava za brigu za 2023. godinu biti napravljen dodatni iskorak za 2 504 udomitelja. Vlada će doneti i odluku kojom će povećati osnovicu za izračunavanje nadoknade za tu namenu u 2023. godinu na 70 evra. To je, prema premijerovim rečima, dodatni iskorak za 2 504 udomitelja i 5 838 korisnika u takvim porodicama.
„Školstvo u periodu od mirne reintegracije do danas”, naziv je panel diskusije, koja je sinoć u organizaciji ZVO održana u Srpskom domu u Vukovaru. U uvodnom obraćanju prisutnima, predsednik ZVO-a, Dejan Drakulić ukazao je na važnost Erdutskog sporazuma i procesa mirne reintegracije istakavši pojedine aktivnosti kojima ZVO nastoji da obeleži ujedno i 25 godina postojanja Veća, poput sinoćnje. Koja je problematika pratila pripremu za drugačiji model nastave u tadašnjoj Oblasti Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, te kakvo je stanje danas, 25 godina nakon reintegracije, kao panelisti govorili su prof. Radoslav Durajlija, pomoćnik ministra prosvete u tom periodu i direktor vukovarske Gimnazije, diplomirani pedagog, Radojka Šerbić iz tadašnjeg Odbora za obrazovanje, prof srpskog jezika Milica Stojanović, koja je na funkciji predsednice Odbora za obrazovanje ZVO, te doktor nauka Vesna Vujić, profesorka hrvatskog i srpskog jezika i direktorka OŠ Trpinja. Profesor Durajlija podsetio je na pregovore, u kojima srpska strana nije odustajala od svojih najznačajnijih ciljeva, a to je model nastave po modelu A, odnosno na srpskom jeziku i pismu, mogućnost da se prelaskom na hrvatski plan i program ugradi određeni procenat bitnih sadržaja u predmete iz nacionalne grupe predmeta, te zadržavanje postojećeg nastavnog kadra u osnovnim i srednjm školama. Predsednica Odbora za obrazovanje Milica Stojanović istakla je koliko je danas nastava na maternjem jeziku značajna za pripadnike srpske zajednice, te da takav stav zastupaju i roditelji, koji decu upisuju po modelu A. Direktorka OŠ Trpinja Vesna Vujić složla se da je procesom mirne reintegracije postignuto mnogo u sferi obrazovanja srpske manjine, te insistirati na rešavanju još uvek prisutnih problema, poput registracije manjinskih škola.
U Srpskom kulturnom centru Vukovar sinoć je održano predavanje Sto godina trgovačkoga društva Bata i 90 godina Borova naselja i fabričkog lista. Predavanje je održao Ivica Žabić, nekadašnji novinar Borova, fabričkog lista, koji je pod različitim nazivima izlazio 90 godina, a prvi je broj štampan 15. novembra 1932. godine. Novinar Slavko Bubalo govorio je o borovskim novinama kroz istoriju te pripremio izložbu tih novina. Okupljenima se obratio i dugogodišnji urednik Borovskih novina Božidar Markotić.
U Hrvatskoj u poslednje vreme na tržištu nedostaje konzumnih jaja, a tamo gde ih ima, koštaju i do dve kune po komadu, iako su do nedavno koštale kunu. Direktor Agro-klastera Vukovarsko-sremske županije Zdenko Podolar je rekao da se nestašica vidi po tome što im se javljaju kupci koji to do sada nisu radili. Rekao je da imaju proizvodnju između osam do devet hiljada jaja dnevno, ali su im se povećale narudžbe, koje ne mogu uvek da ispune. Velika je razlika između ponude i potražnje, odnosno ponuda je sada daleko manja od potražnje. Nestašica je očekivana, posebno jer je u poslednjih godinu dana došlo do poskupljenja repromaterijala, ulaznih troškova, energenata, stočna hrana je poskupila za više od 70 procenata. Jedan od razloga nestašice je i to što nesilice zimi slabije nose jaja. Agro-klaster Vukovarsko-sremske županije i njihovi kooperanti uspeli su da zadrže prosečnu proizvodnju, ali isplativost je mnogo manja nego ranije, pojasnio je Podolar i dodao da, iako su se cene u drugoj polovini godine stabilizovale, otkupna i prodajna cena prema velikim kupcima još uvek nisu ni blizu ulaznim troškovima, zato je i opala profitabilnost. Naveo je primer da je otkupna cena narasla za 10 do 15 odsto, ali to nije ni blizu potrebnog u odnosu na troškove koji su porasli 70 do 80 odsto. Direktor Agro-klastera procenio je da će cene rasti još neko vreme, s obzirom da još uvek nisu usklađene ponuda i potražnja, ali će i to doći do nivoa poput onog u Nemačkoj ili Austriji, gde su cene veće nego kod nas. Predviđa bi se stanje trebalo stabilizirati do kraja godine, a možda i pre.
Sa početkom godine biće ukinute granične kontrole i na cestovnim graničnim prelazima sa Slovenijom i Mađarskom, ali će kućice još neko vreme da ostanu. Biće podignute rampe na unutrašnjim granicama kako bi se saobraćaj odvijao nesmetano. Sva informatička infrastruktura će ostati, a u MUP-u planiraju da prilagode sistem tako da se kućice po potrebi mogu vratiti jer uvek postoji mogućnost da se uvedu privremene granične kontrole, poput onih za vreme pandemije. Kada je reč o sistemima kontrole, Hrvatska već primenjuje Šengenski informacioni sistem, ali će od 1. januara moći i da izdaje šengenske vize na granici. Na nivou Unije pregovora se o uvođenju novog sistema za ulazak i izlazak građana trećih zemalja, koji ne trebaju vizu, a to su Hrvatskoj sve susedne države nečlanice EU. Putem sistema će se proveravati biometrijski podaci za te građane, ali će se i automatski računati vreme, provedeno na šengenskom prostoru.