„Školstvo u periodu od mirne reintegracije do danas”, naziv je panel diskusije, koja je sinoć u organizaciji ZVO održana u Srpskom domu u Vukovaru. U uvodnom obraćanju prisutnima, predsednik ZVO-a, Dejan Drakulić ukazao je na važnost Erdutskog sporazuma i procesa mirne reintegracije istakavši pojedine aktivnosti kojima ZVO nastoji da obeleži ujedno i 25 godina postojanja Veća, poput sinoćnje. Koja je problematika pratila pripremu za drugačiji model nastave u tadašnjoj Oblasti Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, te kakvo je stanje danas, 25 godina nakon reintegracije, kao panelisti govorili su prof. Radoslav Durajlija, pomoćnik ministra prosvete u tom periodu i direktor vukovarske Gimnazije, diplomirani pedagog, Radojka Šerbić iz tadašnjeg Odbora za obrazovanje, prof srpskog jezika Milica Stojanović, koja je na funkciji predsednice Odbora za obrazovanje ZVO, te doktor nauka Vesna Vujić, profesorka hrvatskog i srpskog jezika i direktorka OŠ Trpinja. Profesor Durajlija podsetio je na pregovore, u kojima srpska strana nije odustajala od svojih najznačajnijih ciljeva, a to je model nastave po modelu A, odnosno na srpskom jeziku i pismu, mogućnost da se prelaskom na hrvatski plan i program ugradi određeni procenat bitnih sadržaja u predmete iz nacionalne grupe predmeta, te zadržavanje postojećeg nastavnog kadra u osnovnim i srednjm školama. Predsednica Odbora za obrazovanje Milica Stojanović istakla je koliko je danas nastava na maternjem jeziku značajna za pripadnike srpske zajednice, te da takav stav zastupaju i roditelji, koji decu upisuju po modelu A. Direktorka OŠ Trpinja Vesna Vujić složla se da je procesom mirne reintegracije postignuto mnogo u sferi obrazovanja srpske manjine, te insistirati na rešavanju još uvek prisutnih problema, poput registracije manjinskih škola
Predsednik Zajedničkog veća opština Dejan Drakulić i predsednica Odbora za obrazovanje Milica Stojanović juče su posetili Srednju školu Dalj i Tehničku školu Nikola Tesla Vukovar te su predali udžbenike matematike prevedene na srpski jezik i ćirilično pismo. U rebalansu budžeta za 2022. godinu ZVO je izdvojio novac za kupovinu udžbenika matematike koji su prevedeni na srpski jezik i ćirilično pismo za sve srednje škole u kojima se nastava provodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu na području delovanja ove institucije. Reč je o 315 udžbenika koji su podeljeni učenicima, ali i profesorima matematike. „Tehnička škola Nikola Tesla je škola u kojoj najveći broj učenika pohađa nastavu po modelu A, dok je Srednja škola Dalj jedina srednja škola u Osječko-baranjskoj županiji koja ima nastavu po modelu A, zato smo izabrali baš njih da posetimo. Nama je cilj da promovišemo obrazovanje na našem jeziku i pismu, da podstičemo učenike da upisuju školu i razrede na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu i nastojaćemo u narednom periodu takođe kroz različite pomoći i finansiranja određenih programa i putovanja da podržavamo i učenike i profesore”, rekao je Drakulić. U narednom periodu u planu je prevod udžbenika iz biologije, politike i drugih predmeta koji su u pripremi.
Vukovarsko-sremski župan Damir Dekanić uručio je županijskom Zavodu za hitnu medicinu u Vinkovcima tri nova potpuno opremljena vozila za hitnu medicinsku pomoć. Ukupna vrednost vozila je 1,7 miliona kuna, a u potpunosti su finansirana iz decentralizovanih sredstava. Primopredaji su prisustvovali direktorka Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević i direktor Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-sremske županije Mato Matić. Nakon primopredaje vozila posetili su i novu zgradu Zavoda za hitnu medicinu u Vukovaru, u Županijskoj ulici. Dekanić je naglasio važnost novog Zavoda, rekavši da se mora voditi računa, pogotovo jer smo sve starija županija i sve starija nacija. „Moramo imati uslove primerene vremenu u kojem živimo i ovo su zaista vrhunski uslovi na visokom evropskom nivou”, rekao je župan Dekanić. Nova zgrada Zavoda za hitnu medicinu u Vukovaru je završena krajem prošle godine, a krajem aprila je počela s radom u novim prostorima. Investicija je vredna oko 4,5 miliona kuna i u celini je finansirana sredstvima Županije.
Ministarstvo unutrašnjih poslova potpuno je spremno za ulazak u šengen 1. januara, dok HŽ Infrastruktura, koja je trebala da prilagodi šest železničkih graničnih prelaza, nijedan projekat nije završila, piše današnji Jutarnji list. MUP je iz Evropske unije povukao sva dostupna sredstava od oko 120 miliona evra i dovršio projekte za nabavljanje moderne opreme, vozila i prilagođavanje graničnih prelaza na spoljnim granicama Unije sa Srbijom, BiH i na moru s Crnom Gorom. S druge strane HŽ Infrastruktura je još 2018. raspisala konkurs za izrađivanje tehničke dokumentacije za prilagođavanje železničkih graničnih prelaza Erdut, Tovarnik, Drenovci, Slavonski Šamac, Volinja i Metković. Radovi nigde nisu počeli, a u septembru ove godine tek je raspisan prvi konkurs za železničku stanicu Slavonski Šamac. “Do kraja godine planirano je pokretanje postupaka nabave za radove na stanicama Metković i Drenovci, a planirani završetak nastavka radova očekuje se u periodu od 2023. do 2024.”, navode iz HŽ Infrastrukture. Na svim prelazima izvedeni su radovi prve faze, odnosno privremene mere kao preduslov ulaska u šengen, pa u HŽ-u kažu da završetak projekata nije prepreka za funkcionisanje šengenskog režima.