Građanska inicijativa “ZA decu” je organizovala peticiju kojom traže povećanje dečjeg doplatka za minimalno 50 evra za svako dete ili kompletno ukidanje cenzusa i fiksni dečji doplatak za svako dete, bez obzira na primanja u porodici. Iz inicijative poručuju da uvođenjem evra, i s obzirom na iznos prosečnih plata, dečji doplatak od 19 do 38 evra nije dovoljan da bi dete imalo ikakve koristi od njega, a cenzus je takav da mnoge porodice ostaju bez dečjeg doplatka uprkos tome što su na rubu socijalnih slučajeva zbog malih primanja, iako su oba roditelja zaposlena. Do sada je peticiju potpisalo gotovo 50 hiljada osoba.
Prema procenama Svetske banke 385 miliona dece u svetu živi u siromaštvu, a u Hrvatskoj ih je po istraživanju Ekonomskog instituta bilo 300 hiljada. Zato je poslednjom u nizu akcija Konzuma i Mastercarda prikupljeno i donirano ukupno 42 500 evra. Od tog iznosa, 15 hiljada je donirano Udruženju Deca prva koje deluje na području Hrvatske, dok je 27 500 evra donirano UN-ovom Svetskom programu za hranu, da bi se osigurali školski obroci i potaklo smanjivanje gladi školske dece u svetu.
Cene stambenih objekata u Hrvatskoj u trećem tromesečju prošle godine su u proseku porasle za 2,8 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjem nivou rast cena ubrzao na 14,8 odsto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Novi stambeni objekti su u proseku poskupeli za 2,6 odsto u odnosu na drugi kvartal, a u odnosu na treće tromesečje 2021. godine, cene novogradnji ojačale su za 17,4 odsto. Cene postojećih stambenih objekata više su za 2,9 odsto na kvartalnom, a 14,5 odsto na godišnjem nivou. Cene stambenih objekata u proseku su za Grad Zagreb više za 4,1 odsto, za Jadran 2,8 odsto, dok su za ostala područja niža za 0,8 odsto. I na godišnjem nivou cene stambenih objekata u Zagrebu su porasle, u proseku za 17,9 odsto. Na Jadranu je rast iznosio 12,8 odsto, a na ostalim područjima 13,9 odsto, pokazuju statistički podaci.
Predsednik Hrvatskog udruženja poslodavaca Mihael Furjan je na N1 televiziji komentarisao poskupljenja nakon uvođenja evra rekavši da nemaju službene statističke podatke da kažu šta se desilo 1. januara. “Očito je deo preduzetnika iskoristio situaciju da podigne cene, ali to je opasno jer će imati manju potražnju za svojim proizvodima. Mi smo mala zemlja i za malo vremena može se otići u drugu zemlju i kupiti proizvod po manjoj ceni”, rekao je Furjan i dodao da inflacija nije uzrokovana evrom nego je globalna te da je opasno kontrolisati i planski nametati cene. „Imamo situaciju da rastu inputi, goriva, energija, javne usluge poput vode, a i plate zaposlenima su rasle. To sve utiče na porast cena”, rekao je Furjan i dodao da nema utisak da su sve cene poskupile. „Trgovci kažu da su krajem godine imali akcije pa se potrošačima čini da je cena značajnije porasla”, rekao je Furjan i dodao da bi novi porezi doveli do novih poskupljenja.
Udruženje Franak zapitalo je danas zašto Vlada taji detalje dogovora s bankama o obustavljanju arbitražnih postupaka ako je taj dogovor koristan za Hrvatsku, te je pozvavši da “hitno i neodložno” objavi tekst sporazuma. Udruženje Franak se tako osvrnulo na jučerašnji tekst na portalu Index.hr pod naslovom “Vlada se dogovorila s bankama za švajcarac, nagodba je teška 2,5 mlrd. kuna i tajna je“. Iz Udruženja su rekli da Vlada ničim ne obrazlaže tvrdnju da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji u odnosu na javni interes, a što je potrebno utvrditi testom razmernosti, za koji se ne zna da li je proveden.
Ozonski omotač polako se, ali primetno oporavlja, a ovim bi se tempom ‘ozonska rupa’ iznad Antarktika, na mestu na kojemu je sloj najtanji, mogla u potpunosti da popuni za otprilike 43 godine, navodi se u novom izveštaju Ujedinjenih nacija. Procena naučnika, koja se provodi svake četiri godine, pokazala je da se zaštitni omotač oporavlja, više od 35 godina otkako je postignut globalni dogovor o tome da se više ne proizvode ni upotrebljavaju hemikalije koje nagrizaju sloj ozona u Zemljinoj atmosferi. Ozonski omotač ključan je jer štiti život na Zemlji od štetnog ultraljubičastog zračenja, a stručnjaci ga povezuju s nastankom raka kože i katarakte te ga dovode u vezu s oštećenjem useva. “Vidimo da se stvar popravljaju u gornjoj stratosferi i u području ozonske rupe”, rekao je Pol Njuman, jedan od naučnika koji su učestvovali u proceni. Rupa u ozonskom omotaču nastala je onečišćenjem koje je uzrokovao čovek, pre svega hlorofluorougljenicima, koje su nekad ispuštali frižideri.
Zbog kvara na sistemu za ubrizgavanje goriva, u Vukovaru, u Ulici bana Josipa Jelačića, izbio je požar na parkiranom ličnom automobilu Citroen, vukovarskih registarskih tablica koji je zahvatio i obližnje parkirano lično vozilo Daewoo. Požar su lokalizovali i ugasili pripadnici Javne vatrogasne jedinice Vukovar, povređenih nije bilo, a materijalna šteta procenjena je na iznos od nekoliko hiljada evra.