Danas se navršava 26 godina od hrvatske vojne akcije “Bljesak” kada je za samo 36 sati iz Zapadne Slavonije u planskom udaru hrvatske vojske proterano 15 hiljada Srba, a ubijeno 283. Više od 16 hiljada pripadnika hrvatskih vojnih snaga krenulo je 1. maja protiv oko 15 hiljada zapadnoslavonskih Srba i 4000 vojnika. Zapadna Slavonija je, kako podseća Dokumentaciono-informacioni centar Veritas, u to vreme bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija, čiji vojnici su se, na vreme upozoreni od strane hrvatskih generala, povukli na bezbedna mesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost agresoru, navodi se u saopštenju Veritasa. U toj akciji, prema Veritasovim podacima, poginule su i nestale 283 osobe, uključujući 114 civila i 11 milicionera. Među žrtvama je 56 žena, osam osoba do 14 godina i 75 preko 60 godina starosti. Po završetku akcije, Hrvatske snage su pokupili 168 tela ubijenih Srba i pokopali ih uglavnom pod oznakom “nepoznat”. Od ukupnog broja žrtava do danas je rasvetljena sudbina 156 osoba. Među nestalima se vodi još 127 osoba, među kojima je 56 civila, uključujući i 26 žena. Pred nacionalnim pravosuđima Hrvatske, Srbije i BiH, protiv pripadnika hrvatskih vojnih snaga pokrenuto je nekoliko krivičnih postupaka za zločine nad Srbima u toj akciji, koji nisu odmakli dalje od predkrivične faze, naglašava se iz Veritasa. “Uz dužno žaljenje svih ratnih žrtava, već 26 godina postavljamo ista pitanja: ko to i zašto pravi razliku između civilnih žrtava u Zagrebu i Okučanima i po kom kriterijumu međunarodni i nacionalni sudovi procenjuju ko i kada krši zakone i običaje koji regulišu vođenje rata?”, navodi se u saopštenju Veritasa koje potpisuje predsednik tog centra Savo Štrbac.
Predsednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u čestitki povodom Međunarodnog praznika rada je poručio da je “obaveza svih nas, kao društva, da radimo više, pametnije i promišljenije jer se i svet oko nas zbog krize promenio”. Međunarodni praznik rada i ove godine slavimo u okolnostima koje hrvatskim radnicama i radnicima onemogućuju tradicionalno i primereno obeležavanje tog važnog datuma. Još je veći problem što velik broj ljudi nema ni razloga za slavlje budući da su ili ostali bez posla ili im nije omogućeno raditi i zarađivati za sebe i svoje porodice. Već više od godinu dana, glavni razlog tome je pandemija koronavirusa, ali i nejasni i kontroverzni propisi koji se donose u cilju zaštite od koronavirusa i pri tome ograničavaju pravo na rad, istakao je Milanović i dodao da i država pomaže preduzetnicima, “to je i njena obaveza u situaciji kada im istovremeno ograničava normalno poslovanje”. Dosadašnje, kratkoročne mere pomoći privredi su dobrodošle, ali njihova svrha morala je i mora biti zaštita radnika i svih koji žive od svog rada, a ne zarada. I te mere nisu dovoljne da bi se dugoročno osigurao stabilan rast i poštena plata za pošten rad, socijalna sigurnost i izvesnost radnicima. Pred Hrvatskom je, navodi Milanović, prilika da sve to osigura ako će na pametan, transparentan i odgovoran način iskoristiti novac koji nam stoji na raspolaganju kroz provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
U Hrvatskoj je juče, prema podacima iz centralnog registra vakcinisanih osoba potrošeno 46 887 doza vakcina protiv covid-19 što je rekordan broj dnevnog vakcinisanja do sada, saopštio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Ističu da je zdravstveni sistem u Hrvatskoj organizacijski spreman u nadolazećem periodu dnevno vakcinisati i više od 39 hiljada doza koliko će biti moguće s obzirom na velik broj doza koje stiže kroz maj i jun. Takva dinamika vakcinisanja, ističe Zavod, omogućuje da se do kraja juna vakciniše i više od 1 848 462 osobe odnosno više od 55 odsto odraslih.
Na jučerašnjoj konferenciji za medije Nacionalnog štaba civilne zaštite ministar unutrašnjih poslova i voditelj Štaba Davor Božinović je rekao da se do 15. maja produžavaju mere. „Iako je epidemiološka situacija nešto povoljnija, to ne znači da se možemo opustiti, i zato je štab do 15. maja produžio primenjivanje odluka koje se odnose na okupljanja, rad trgovina, javni prevoz i ograničenja prelaska granice”, rekao je Božinović. “Izmene su tu za osobe koje u Hrvatsku dolaze iz EU ili schengenskog prostora, a ulazak im je omogućen na temelju brzog antigenskog testa, oni više neće morati ponoviti testiranje ako u Hrvatskoj ostaju duže od 10 dana. Hoće li ga raditi, zavisi o zemljama u koje se vraćaju”, rekao je Božinović te naglasio da osobe koje su prebolele covid, te su vakcinisane jednom dozom vakcine, ne moraju pokazati negativan test ili ići u karantin.
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je Konkurs za finansiranje projekata u 2021. godini prema Programu za finansiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, vredan 20 miliona kuna. Prijave se podnose od ponedeljka, a krajnji rok za prijavu je 3. jun. Prijavu na ovaj Konkurs može podneti OPG upisan u Upisnik poljoprivrednika odnosno Upisnik OPG-ova, ekonomske veličine od 500 do 4999 evra standardnog ekonomskog rezultata, a sedište istog mora biti na području jedinica lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri grupe prema vrednosti indeksa razvijenosti i s udelom većim od 5 odsto pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu. Ovim Programom, koji se provodi četvrtu godinu za redom, Ministarstvo poljoprivrede pomaže malim OPG-ovima na potpomognutim područjima tradicionalno naseljenim nacionalnim manjinama u njihovom prelazu na tržišno orijentisanu proizvodnju, održivi razvoj, uključenje članova domaćinstva u rad na oOPG-u i ostvarivanje prihoda dovoljnog za kvalitetan život i ostanak na ruralnom području. Cilj je doprineti smanjenju nezaposlenosti na ruralnim područjima i ekonomskom osnaživanju nacionalnih manjina.
BSK iz Bijelog Brda juče je u okviru 29. kola 2. Hrvatske fudbalske lige pobedio Junak iz Sinja rezultatom 2:1 i time zadržao prvo mesto na tabeli sa 50 bodova. Golove za BSK postigli su Marko Dabro iz penala i Stipe Vrdoljak.