Državna izborna komisija objavila je redosled kandidata i njihovih zamenika u 12. izbornoj jedinici na listi na kojoj će se birati pripadnici srpske nacionalne manjine. Na biračkom listiću uz redni broj 2. biće Dragana Jeckov i njen zamenik Jugoslav Vesić, Pod brojem 4. je Milorad Pupovac i zamenik Dejan Mihajlović te uz redni broj 5. Anja Šimpraga i zamenik Boris Milošević, saopšteno je iz Samostalne demokratske srpske stranke. Dodali su da su nakon nekoliko godina participacije u vlasti napravljeni značajni iskoraci u rešavanju višedecenijskih problema zajednice ali da statusom i položajem Srba u Hrvatskoj još uvek nisu zadovoljni jer njen veliki deo živi u još uvek najnerazvijenijim delovima zemlje, poručujući da će se u narednom periodu naročito posvetiti napretku razvojne politike, jačanju vidljivosti i položaja zajednice i institucija, te izgradnji društva slobode.
Demokratski savez Srba predao je kandidaturu predsednika Srđana Milakovića iz Vukovara za izbor saborskih zastupnika u 12. izbornoj jedinici. Zamenik kandidata Srđana Milakovića je glavni sekretar DSS-a Siniša Ljubojević iz Ogulina, saopšteno je na facebook stranici spomenute stranke. Poručili su građanima da na izbore izađu i pruže podršku Srđanu Milakoviću kako bi se odabrala prava tri zastupnika koji će da predstavljaju sve Srbe u Hrvatskoj i da u njihovo ime odlučuju. Većina Srba misli kako imaju zagarantovana 3 zastupnika, ali bitno je koja su to tri zastupnika. Svaki srpski glas ne utiče na izbor između borbe levog ili desnog bloka, ali utiče na izbor one zagarantovane trojice, navedeno je u objavi DSS-a.
Na predstojećim parlamentarnim izborima u ime srpske zajednice učestvovaće i nezavisna srpska lista bivšeg saborskog poslanika iz Vukovara Dragana Crnogorca i njegovog zamenika Miće Radulovića iz Knina. Dragan Crnogorac je nakon što je predao potpise, rekao da je malo toga urađeno po pitanju povratka naroda u Hrvatsku, a sredine u kojima su živeli Srbi su opustošene i da bilo kakav održiv povratak nije moguć. Želja nam je da imamo pravu saradnju sa Republikom Srbijom i predsednikom Aleksandrom Vučićem. Ići ćemo u postizborne koalicije sa političkim opcijama koji žele da učine konkretne korake kako se Srbima ne bi nastavljala kršiti politička i građanska prava. Srbi su bili konstitutivan narod u Republici Hrvatskoj, a danas su na granici izumiranja i jedina nada je pomoć Republike Srbije i saradnja sa umerenim političkim opcijama kojih ima u Republici Hrvatskoj. Želimo da okončamo “Oluju” i propadanje i da se vratimo obnovi srpske zajednice u Hrvatskoj” poručio je Dragan Crnogorac u Saboru.
Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da je prošle godine u odnosu na 2022. godinu, porasla proizvodnja jabuka za 39,2 , mandarina za 3,5 , te lešnjaka, za 16,1 odsto dok je istovremeno pala proizvodnja ostalog voća a najviše, šljiva, višanja za, breskvi i nektarina te jagoda za. Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 94.683 tone, što je pad od 19,4 odsto prema godini pre. Među povrćem rast proizvodnje je zabeležen kod salate, kupusa, karfiola i brokule, dinje, te belog i crnog luka. Istovremeno je pala proizvodnja paradajza,praziluka, krastavaca, paprike i šargargarepe. Proizvodnja maslina je u prošloj godini u odnosu na godinu pre pala za 25,6 odsto. Vrednost poljoprivredne proizvodnje u 2023. godini pala je za 7,4 procenta u odnosu na godinu ranije i iznosi tri milijarde evra, a vrednost realnog dohotka u poljoprivredi za 1,6 odsto, i iznosi 1,9 milijardi evra, podaci su druge procene realnog dohotka u poljoprivredi Državnog zavoda za statistiku. Na smanjenje vrednosti poljoprivredne proizvodnje, najviše je uticao 43- procentni pad cena pšenice i kukuruza. Stočna proizvodnja porasla je za 14,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a vrednost svinja uvećala se za 22,2 odsto. Bruto dodana vrednost za prošlu godinu procenjena na 1,6 milijardi evra, što je u odnosu na 2022. pad od devet odsto, navedeno je.
U organizaciji Srpskog doma u subotu je održano filmsko veče uz audio vizuelno predavanje poznatog istoričara filma Aleksandra Saše Erdeljanovića, direktora Arhive Jugoslovenske kinoteke pod nazivom „Sto deset ličnosti koje su oblikovale srpsku istoriju i kulturu do 1945. g. na filmskoj traci“. Posetioci su imali priliku da istovremeno prisustvuju projekciji filmskog zapisa i predavanju izlagača koje istovremeno prati film sa insertima koji prikazuju svih sto deset ličnosti, a mnoge od njih su premijerno prikazane na ovom filmu. Predavanje je prvi put održano 2021. godine povodom 110 godišnjice od osnivanja prvog srpskog i balkanskog najstarije filma Karađorđe, rekao je Erdeljanović i dodao da je reč o filmu koji predstavlja mnoge poznate ličnosti, iz svih oblasti društveno političkog života za koje postoje snimci, a iz perioda od 1920 do 1945. Miodrag Tomić, kustos Narodnog muzeja Srbije, izrazio je zadovoljstvo što se vukovarskoj publici pružila mogućnost da se predstavi i prenese deo kulture i istorije na ovaj način. Nebojša Vidović je pre same projekcije objasnio da je ovakva programska aktivnost ekskluzivna, jer publika ima priliku da vidi snimke koje skoro nikada niko nije pre video, te da ga raduje potencijalna saradnja sa Arhivom Jugoslovenske kinoteke koja se, kako je rekao, već polako i realizuje.