Prema pisanju portala press032, direktor vukovarske gradske firme Komunalac Igor Štrangarević početkom sledeće godine odlazi s direktorskog mesta. Štrangarević je odlazak s direktorskog mesta najavio još proletos pojašnjavajući da mu je posle 8 godina potreban neki novi poslovni izazov. Odlazak Štrangarevića potvrđen je i iz vrha Hrvatskih suverenista iz čije kvote je i došao na mesto direktora. Kako se saznaje, u koalicionom dogovoru Domovinskog pokreta i Hrvatskih suverenista čelno mesto Komunalca dolazi iz kvote upravo ove stranke, ali problem bi mogao biti što uz direktora navodno odlaze i njegov zamenik Alen Jakumetović i tehnički direktor Marko Mlakić.
Na listi poreznih dužnika nalazi se ukupno 35 912 poreznih obveznika, koji državi na ime poreza, doprinosa, carina i trošarina te nadoknada za koncesiju duguju nešto više od 8,5 milijardi kuna, što je na godišnjem nivou smanjenje broja obveznika za 4,54 odsto, a njihovog duga za 5,24 odsto, objavila je juče Porezna uprava, koja poslednjih godina poslednjeg dana oktobra na svojim internet stranicama objavljuje listu dužnih. Lista se sastoji od dospelih i neplaćenih dugova na osnovu poreza, doprinosa za obavezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, nadoknada za koncesiju te carina, ako je ukupni iznos duga veći od 300 hiljada kuna za pravne osobe, veći od sto hiljada za fizičke osobe koje obavljaju delatnost te veći od 15 hiljada za građane.
Hrvatski zavod za penziono osiguranje svaki mesec objavljuje kratak pregled isplata penzija po posebnim propisima. Tako je za septembar, u ukupno 18 takvih kategorija isplaćeno oko 900 miliona kuna za 183 669 osoba, što je četvrtina ukupnih penzionih troškova, za 14,94 odsto od ukupnog broja penzionera, piše portal mirovina.hr. U septembru je zabeleženo najviše branitelja koji penziju ostvaruju po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Njih je 71 222, a prosečna penzija im je 6666,58 kuna ostvarena za 18 godina, osam meseci i 11 dana staža. U poređenju s avgustom, više ih je za 45, a penzije su im porasle za 1,94 kune. Druga najzastupljenija kategorija su takođe branitelji, ali oni kojima je penzija priznata prema Zakonu o penzionom osiguranju, ali određena prema Zakonu o braniteljima iz 2017. Takvih je septembru bilo 55 405, odnosno 539 više nego u avgustu. Penzija im u proseku iznosi 3241,86 kuna, što je u rangu prosečne penzije bez međunarodnih ugovora i oni su u proseku ostvarili 29 godina, 10 meseci i 21 dan staža. Ipak, po visini penzija daleko vode zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, ustavni sudije i glavni državni revizori. Njih je samo 685, ali ostvaruju prosečnu penziju od 11 320,05 kuna, a u odnosu na avgust, penzije su im porasle za 72,26 kuna. Najbliže penzijama saborskih zastupnika približili su se redovni članovi Hrvatske akademije nauka i umetnosti. Njih je 129, primaju 9981,23 kune prosečno, a imaju najduži staž od svih povlaštenih penzionera, 41 godinu, 10 meseci i 11 dana u proseku. Njima je penzija u proseku pala za 13,77 kuna, bez obzira što je u proteklih godinu dana u ovoj kategoriji evidentirano dvoje novih penzionera.
Uvođenje evra od 1. januara kod građana izaziva mnoge nedoumice. Tim povodom se širom Hrvatske provodi informativno-edukativna kampanja “Evro na točkovima”, putujuća izložba u organizaciji Hrvatske narodne banke i Vlade Republike Hrvatske, koja posetiocima nudi sve relevantne informacije o uvođenju evra kao službene valute. Jedno od pitanja koje su građani upućivali je bilo i ono koji se odnosi na uplatnice unapred izdane u kunskim iznosima, a koje se trebaju platiti kada evro postane službena valuta, kao na primer za struju, koje se izdaju 6 meseci unapred te za trajne naloge. Ako se unapred štampana uplatnica s iznosom u kunama plaća u poslovnici banke, banke će iznos preračunati u evre, što im je obaveza do kraja juna sledeće godine. Prilikom plaćanja mobilnim bankarstvom, ako se koriste uplatnice s 2D bar-kodom, iznosi u kunama automatski će se preračunati u evre. Samo ako se ručno unose iznosi u internetsko ili mobilno bankarstvo, građani će prvo sami morati da preračunaju kune u evre. Ugovoreni trajni nalozi nastaviće se izvršavati nakon 1. januara, ali u evrima, što će banka sama da preračuna.
Sabor će ove nedelje glasati o rebalansu budžeta za ovu godinu, nakon što se pre toga izjasni o stotinjak predloženih amandmana na rebalans od kojih je sve podnela opozicija. Sabor će o amandmanima raspravljati sutra, dok će o o rebalansu glasati u petak. Najviše amandmana dao je Most i njegovi zastupnici kojima traže da država osigura više za, na primer, infrastrukturne projekte, prevenciju nasilja nad mladima, prevoz učenika, za nadoknade za roditelje- negovatelje. Traže i da se izdvoji 100 miliona kuna za vaučere za električnu energiju za domaćinstva koja troše više od 2500 kw/h. Sličan amandman predložila je i Katarina Peović iz Radničke fronte, koja 100 miliona kuna traži za vaučere za ugrožene kupce energenata. Uz to, Peović predlaže i da država više ne finansira obeležavanje sećanja na žrtve svih totalitarnih režima, odnosno da predviđenih 100 hiljada kuna usmeri na plate u obrazovanju. Saborska opozicija je prošle nedelje izrazila nezadovoljstvo predloženim rebalansom, tvrdeći da on pokazuje da “Vlada koristi inflaciju da bi punila budžet, a da građanima daje mrvice”. HDZ je takve teze odbacio i istakao da Vlada racionalno upravlja finansijama. Predlogom rebalansa ukupni prihodi povećavaju za 758,2 miliona kuna, na 171,8 milijardi, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna. U skladu s time, očekuje se da će budžet zabeležiti minus od 12,9 milijardi kuna odnosno 2,7 odsto BDP-a.