Cene dobara i usluga za ličnu potrošnju merene indeksom potrošačkih cena, u septembru su prema današnjoj prvoj proceni Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na septembar prošle godine u proseku bile veće za 1,6 odsto, dok su u odnosu na avgust u prosečno veće za 0,3 odsto. Prema navedenim podacima konstantno se od prošle godine nastavio trend smanjenja međugodišnje stope inflacije merene indeksom potrošačkih cena. Septembarska međugodišnja stopa inflacije manja je od avgustovske za 1,8, julske za 2,2 i junske za 2,4 odsto. Prema glavnim komponentama indeksa, usluge su na godišnjem nivou u septembru poskupele za 6,2 odsto, hrana, piće i duvan za 3,2, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 0,6, dok je cena energije pala za 7,3 odsto. Porast cena u odnosu na avgust procenjen je za industrijske neprehrambene proizvode bez energije, za 2,9 procenata, te hranu, piće i duvan za 0,2 odsto dok je istovremeno pala cena za energiju, za dva a za usluge za 0,7 odsto. Eurostatovi podaci o prvoj proceni za harmonizovani indeks potrošačkih cena u evropodručju za septembar, su pokazali da su cene u Hrvatskoj u septembru u odnosu na isti mesec prošle godine porasle za tri odsto a prosečna međugodišnja septembarska stopa inflacije za celu evrozonu je 1,8 odsto. Veću procenjenu stopu od Hrvatske imaju Belgija, Holandija i Estonija, jednaku stopu kao Hrvatska ima Grčka, dok ostale zemlje evrozone imaju manju procenjenu međugodišnju stopu inflacije u septembru od Hrvatske.
Zbog velikog povećanja troškova održavanja i izgradnje, Hrvatske autoceste najavile su korekciju cene putarine kako bi se obezbedila finansijska stabilnost. Cena putarine za vozila I.A, I. i II. grupe vozila ostaju na nivou sezonskih cena, a putarina za teška vozila ostaje ista, saopštio je HAC. Naglasili su da se cena putarine nije se menjala od 2012. godine, osim onih sezonskih tokom letnjih meseci, koje su uvedene 2017. godine kao jedna od mera finansijske restrukturacije firmi u drumskom sektoru, a koje se četiri godine zbog COVID krize nisu primenjivale. S ovom promenom jedinična cena putarine za lična vozila ostaje na nivou sezonskih cena. Podsetili su da je HAC ulaskom Republike Hrvatske u evrozonu u konverziji cene zaokruživao iznose na niže cene putarine. Takođe je smanjena i cena ENC uređaja na 15 evra. Korisnicima uz plaćanje putarine e ENC-om i dalje su na raspolaganju stimulativni modeli s popustom do 33,48 odsto, navedeno je u saopštenju HAC-a.
Koordinacija veća i predstavnika nacionalnih manjina Vukovarsko-sremske županije na jučerašnjoj je sednici u Vukovaru usvojila plan i program rada za iduću godinu, u kojem su, prema rečima predsednika, Svetislava Mikerevića sadržani već uhodani projekti, koje Koordinacija provodi unazad nekoliko godina. Od naredne godine, kao novinu, uveli smo Dan maternjeg jezika, koji se svake godine obeležava 21. februara, istakao je Mikerević. Naglasio je dobru saradnju sa županijskim vlastima i Razvojnom agencijom, koja im je pomogla u pripremi pojedinih značajnijih projekata, koji su trebali da se raalizuju kroz saradnju manjinskih zajednica sa obestrane Dunava, ali iz preceduralnih razloga još uvek nisu zaživeli.Sednici Koordinacije prisustvovao je i zamenik župana iz reda srpske zajednice, Srđan Jeremić pohvalivši rad Koordinacije u osmišljavanju i realizaciji velikog broja aktivnosti podsetivši da Županija u kontinuittu prati rad, kako veća, tako i predstavnika nacionalnih manjina. Najavio je da će stavka finansiranja ostati aktuelna i ubuduće s tendencijom povećanja finansijskih sredstava što će olakšati i poboljšati rad manjinskih veća i predstavnika. Podsetio je na još uvek aktuelan Javni poziv za finansiranja u kulturi, na koji predstavnici manjina takođe imaju priliku da konkurišu.
Međunarodni dan starijih osoba posvećujemo doprinosu naših starijih društvu i podsećamo na sve probleme i izazove s kojima se osobe treće životne dobi susreću, poručila je saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov i naglasila da je reč o ljudima kojima dugujemo punu pažnju. Prema rečima saborske zastupnice, obeležavanjem ovog dana želi se skrenuti pažnja na sve različitije oblike diskriminacije prema starijim osobama kao i često socijalno isključivanje koje ovu populaciju čine još ranjivijom. Naglasila je da je svaka treća starija osoba u Hrvatskoj suočena sa siromaštvom, a u toj situaciji je čak svaka druga starija osoba koja živi sama i dodala da su niske penzije, nedostupnost zdravstvenih, socijalnih i drugih javnih usluga, posebno u ruralnim područjima, izloženost fizičkom i ekonomskom nasilju, razlozi za zabrinutost. Ne zaboravimo da je položaj u kojem žive starije osobe jasan indikator odnosa društva prema njima i upravo nivo ljudskih prava i jednakost starijih građana razlog su zbog čega treba da insistirati na politikama koje će im obezbediti snažniju zaštitu njihovih prava a samim tim i dostojanstvenu starost, poručila je Jeckov u svom saopštenju za javnost. Podsetila je da je Međunarodni dan starijih osoba, proglasila Glavna Skupština UN-a 1990. godine, čime su pozvane države da ovoj populaciji obezbede prilagođene životne uslove, omogućujući im učešće u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima.
Iz udruženja pacijenata navode da je informisanost pacijenata o njihovim socijalnim pravima na dosta niskom nivou, jer često ne znaju da nakon dijagnoze trebaju da se jave u ispostavu Zavoda za socijalni rad, koji će ih dalje uputiti na veštačenje. Ivica Belina, predsednik Koalicije udruženja u zdravstvu je rekao da na osnovu dijagnostičkog stanja pacijenta proizilaze različita prava, od inkluzivnog dodatka do porezne olakšice i drugih oblika pomoći. Istakao je da pravo na takve nadoknade i olakšice nemaju samo onkološki bolesnici nego i različite kategorije drugih bolesnika ukoliko se veštačenjem utvrdi da im ista pripada. U to ulaze razne kategorije bolesnika, uključujući one koji su podlegli zahtevnoj operaciji, pacijenti sa reumatskim bolestima, multiplom sklerozom, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i slično, naveo je Belina i dodao da je najbolji način da pacijenti saznaju svoja prava je da se jave u Zavod za socijalni rad.