Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u ovogodišnjem septembru porasla je za 1,6 odsto u odnosu na septembar prošle godine dok je prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, na mesečnom nivou, industrijska proizvodnja porasla za 4,3 odsto, u odnosu na ovogodišnji avgust. Prema područjima NKD-a sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u septembru ove godine u poređenju s avgustom porasla je u snabdevanju električne energije, gasa, parom i klimatizacije za 7,6 odsto, u prerađivačkoj industriji za 5,1 dok je u Rudarstvu zabeležen porast za 13,9 odsto. Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Republici Hrvatskoj na kraju ovogodišnjeg septembra u poređenju sa zalihama na kraju avgusta veće su za 0,9%, a u poređenju sa zalihama na kraju septembra prošle godine veće su za 6,8 odsto. Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u septembru ove godine u odnosu na avgust manji je za 0,3 , a u odnosu na prošlogodišnji septembar za 2,1 odsto.
Kalendarski prilagođen promet trgovina na malo realno je porastao u ovogodišnjem septembru u odnosu na septembar prošle godine za 5,5 odsto, što bi bio ujedno i najveći porast prometa od aprila prošle godine kada je iznosio 5,6 odsto. Od toga je promet trgovina na malo sa hranom, pićem i duvanskim proizvodima porastao za 4,4 odsto, a promet neprehrambenih proizvoda (osim trgovine goriva i maziva) za 2,5%. Ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet trgovina na malo u septembru ove godine, realno je porastao za 2,1odsto u odnosu na ovogodišnji avgust. Od toga je promet prehrambenih proizvoda porastao za 1,5, neprehrambenih za 1,6 odsto. U septembru ove godine u odnosu na s istim mesecom prethodne godine, prema izvornim indeksima, porast prometa ostvarilo je deset trgovina, a u samo jednoj je promet pao.
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava još jednom je ponovio svoje izjave koje je dao prošle nedelje prilikom predstavljanja plakata i parole povodom Dana sećanja na žrtve Vukovara i rekao da i dalje ostaje pri izjavama koje su, kako je izjavio, promišljene i odmerene. Osvrćući se na izjavu predsednika Zorana Milanovića kojom mu je poručeno da malo stane na loptu,Penava je rekao da to poštuje ali da se kroz medije pokušava progurati da su svi protiv njegovog stava ,dovodeći u pitanje hrvatski režim i nametanje kako je rekao ”nekih situacija”. Gradonačelnik je ponovio da kome smeta HOS i Vukovar neka ne dolazi, poručujući kako neće učestvovati na najavljenoj sednici Veća za pijetet kada će biti govora o obeležavanju Dana sećanja. Podsetio je kako nije toj sednici bio ni prošle godine napominjući da je Veće za pijetet plod Zakona proglašenja Vukovara mestom posebnog pijeteta kroz koji se provuklo nešto na što je upozoravao, tvrdeći kako je država na taj način pokušala „ukrasti“ kolonu sećanja.
Nakon nedavnog dopisa ministarki poljoprivrede Mariji Vučković u kojem su ukazali da se na svinje ne bi smele da primjenjuju mere suzbijanja afričke svinjske kuge, Prijatelji životinja ponovo su poslali dopis u kojem navode da su im se obratili slavonski građani, tražeći od ministarke da predstavnike veterinarske struke i ostale koji na terenu provode Naredbu upozori na neophodnost uvažavanja minimalne dobrobiti svinja, koje se prevoze u klaonice, u skladu sa zakonskim propisima. Ovakvo neetično postupanje motivisano je i time što je Evropska komisija Hrvatskoj dala kratak rok do 20. novembra ove godine da pokolje više od 50.000 svinja koje se nalaze u objektima bez biosigurnosne zaštite, kako bi Hrvatskoj odobrila nesmetano prometovanje svežim svinjskim mesom.Međutim iz udruženja smatraju da mere propisane Naredbom i ekonomski razlozi ne mogu biti opravdanje i dozvola za kršenje propisa koji se odnose na dobrobit životinja.
Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić izjavio je juče da po slavonskim selima većina ima svinje i da se bolest širi istakavši da je razlog ljudski faktor jer je u zonama ograničenja bilo ilegalne prodaje, te nedopuštene svinjokolje, zbog čega su inspektori oduzimali meso i propisali novčane kazne, odnosno 660 evra za fizičku osobu, 1060 za nosioca OPG-a, 1320 evra za obrtnika i više od 13 hiljada za pravno lice, koje se ogluši na naredbu ministarstva. Slobodan Stanković iz Kuće baranjskih kulena, istakao je da se ovakva situacija odražava na proizvodnju kulena. Upućujući pitanja gde će proizvođači da nabavljaju svinjsko meso, da li će biti manje kulena, kulenovih seka i da li će i koliko biti skuplji, rekao je da postoji problem s proizvodnjom jer na našem prostoru svinje još uvek nisu zaražene ali da se ne može doći na red za svinjokolju i da se sa istom trebalo već da krene, ali se to stalno odgađa. U panici smo, bojimo se. Svinja je puno manje, bojimo se da će na godinu doći još veći problem. Naše svinje trebaju da budu teške barem 170 kila, prema propisima EU-a. Na toj je osnovi zaštićen baranjski kulen. Mi ne možemo otići u dućan i kupiti meso za baranjski kulen a cene su već sad veće za 20, 30 odsto, a negde i 50 odsto.
Nagrade iz Fonda Zadužbine Branka Ćopića pripale su književnicima Vasi Pavkoviću za zbirku priča “Daleki, daleki susret” i Đorđu Nešiću za zbirku pesama “Strune”, saopštila je juče Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU). Pavković i Nešić su nagrađeni za književna dela visoke umetničke vrednosti objavljena prošle godine, na osnovu odluke Upravnog odbora Zadužbine, u kome su članovi Akademije: Milosav Tešić, Goran Petrović, Matija Bećković, Dušan Kovačević i Jovan Delić, navedeno je u saopštenju. Pavkovićevu knjigu je objavila Akademska knjiga iz Novog Sada, a Nešićevu Centar za srpske studije iz Banja Luke. Nagrade će biti uručene dobitnicima 7. decembra u Klubu SANU. Nešićeva zbirka »Strune« predstavlja vrhunac njegovog dosadašnjeg stvaralaštva. Među pesmama posvećenim velikanima srpskog duha, u prvom ciklusu ove knjige (»Preslikavanja«) našla se i ona posvećena Nikoli Tesli, kao i stihovi posvećeni čuvenom matematičaru Miki Petroviću Alasu, književnicima Savi Mrkalju, Zmaju Jovi Jovanoviću, Jakovu Ignjatoviću, Lazi Kostiću, Milanu Kašaninu, Vladislavu Petkoviću Disu i drugima. U pozadini svih šest ciklusa »Struna«, nadvio se lik Milutina Milankovića, kojem je dodeljeno počasno mesto na samom početku zbirke. Nešićeva fasciniranost prirodnim elementima, pre svega rekama Dravom i Dunavom, jasno se raspoznaje iz trećeg ciklusa »Struna«, naslovljenog “Plovi plovče”.