“Mladi se ne trebaju bojati koronavirusa. Znanjem i naukom omogućili smo da se virus može detektovati i lečiti, a pravilnim načinom i kontrolisati. Sve to omogućuje normalan život, boravak u školama za decu i normalne aktivnosti u privredi”, rekao je svetski priznati naučnik Ivan Đikić na manifestaciji ”Nauka za mlade” koja je juče, na temu “Izazovi civilizacije u vreme Covid-19′”, održana u Vukovaru.
Govoreći o epidemiji, Đikić je rekao da je izrazito važno iznositi samo proverene naučne činjenice kako bi se mogli preduzimati daljnji koraci u borbi protiv virusa.
“Zbog svega što se događa u sklopu epidemije posebno su osjetljiva deca, i to pre svih ona od 10 do 15 godina”, kazao je Đikić.
“Naša je obaveza da deci obezbedimo sigurne škole i normalno obrazovanje. Ako to ne napravimo, sigurno će biti posledica po njih. Oni se moraju u školi ne samo obrazovati i vaspitavati nego je važan i socijalni ambijent, odnosno da se međusobno igraju. Moraju se preduzeti sve mere da se virus ne bi širio u školama”, istakao je Đikić.
Na novinarsko pitanje da li nam se sprema, s obzirom na kontinuirani rast broja zaraženih, na jesen novi lockdown, Đikić je rekao da mediji na temu korone izveštavaju po principu toplo – hladno.
Prema Đikićevim rečima, letos je sve bilo lepo i nije bilo virusa, a sada je odjednom virus svuda među nama.
Kako je istakao, odgovornost medija i svih onih koji vode borbe protiv virusa Covid-19 je da iznose tačne podatke, ali i da su otvoreni kritici zbog mera koje su donesene, nisu donesene i možda će biti donesene.
“Situacija danas nije puno lošija nego pre mesec dana. Meni je opasnije bilo pre mesec dana kada smo bili opušteni i govorili da nema virusa, a imali smo milion turista. Zbog toga danas i imamo ovoliki broj zaraženih. Hrvatska je danas na četvrtom mestu po broju umrlih na 100 hiljada stanovnika, što nije ni blizu onome čemu smo se nadali u proleće kada smo bili na začelju te tabele”, rekao je Đikić.
Govoreći o merama koje nisu bile dobre, ponovio je da smo prelako otvorili granice i imali preagresivni turizam kalkulisan s rizikom ili bez njega. Mišljenja je da je trebalo bolje reagovati na dolazak tolikog broja turista, obezbediti više mesta za testiranje, ali i više testiranja, kao i da prihvatamo podatke koji su nam dolazili izvana.
Govorio je i o haosu s merama koje se donose, poput da se pre maske nisu trebale nositi, a sada su obavezne i slično.
“Mere se na osnovu podataka koje dobijaju nadležni uvek mogu menjati, ali javnost i mediji ne trebaju preispitivati svaku novu meru, da li je ispravna ili nije”, rekao je Đikić.
Prema njegovim rečima, neophodno je da se poboljša komunikacija između štaba i građana i da vlada poverenje u sistem bez koga je nemoguća borba protiv virusa. Smatra i da nije potrebno organizovati svaki dan konferencije za medije na kojima se govori o epidemiji, ali i da podaci o broju zaraženih i umrlih moraju biti dostupni u svakom trenutku za sve one koji takve podatke žele da znaju.
Na pitanje o vakcinama, Đikić je kazao da postoji osam vakcina koje napreduju u kliničkim istraživanjima te da je to vrlo pozitivan rezultat. Pozitivno je govorio i o ruskoj vakcini za koju je većina naučnika bila kritičkog mišljenja s obzirom na to da nisu postojali svi podaci.
“Prošle nedelje objavljeni su u Lansetu i zaista su impresivni podaci o stvaranju antitela kod pacijenata. Međutim, sama registracija je prerana. Dobro je i što se dogodilo u Oksfordu jer se radi vrlo kritično. To pokazuje poverenje u sistem i verujem da građani imaju određenu dozu sigurnosti da će vakcine koje prime biti delotvorne i neštetne”, zaključio je Đikić.