Gradska organizacija SDP-a Vukovar uputila je na adresu gradske uprave inicijativu da se sredstva namenjena novogodišnjem vatrometu, preusmere u druge, korisnije aktivnosti. Predsednica ogranka, Biljana Gaća izrazila je solidarnost sa drugim gradovima u Hrvatskoj, poput Rijeke, Opatije, Rovinja, Čazme, koji su sredstva namenjena za vatromet preusmerila u realizaciju korisnijih programa. Prema informacijama koje smo dobili iz vukovarske gradske uprave za novogodišnji vatromet Grad Vukovar planira da izdvoji 19 hiljada kuna plus PDV. Pozivamo gradsku vlast da još jednom razmisle i odustajanjem od ulaganja novca u vatromet zaštite životinje, kojima je to stresno, zaštite okolinu od štetnih supstanci koje vatromet nosi te u konačnici misle i na ljude, posebno one starije životne dobi, ali i decu kojima takva buka stvara strah. SDP Vukovara predlaže da navedeni iznos namenjen vatrometu, bude doniran Socijalnoj samoposluzi ili u vidu većih paket-poklona socijalno najugroženijoj deci. Time bi barem malo pred praznike usrećili one kojima je pomoć najpotrebnija, a zaštitili one, kojima smeta buka, istakla je presdnica vukovarskih Socijaldemokrata izrazivši optimizam da će gradska vlast ozbiljno razmotriti takvu inicijativu.
Ulaskom Hrvatske u evrozonu cene mogu porasti, ali samo jednokratno i neznatno, rekao je potpredsednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis u intervjuu grupi hrvatskih novinara u Briselu. Koristi od prihvaćanja evra ima mnogo, a nedostataka je malo, naglasio je Dombrovskis koji je u EK zadužen za zajedničku valutu. Među ‘minusima’ naveo je mogući jednokratni efekat uvođenja nove valute na rast cena. “Iskustvo zemalja, koje su se zadnje pridružile evru pokazuje da postoji jednokratni efekat na povećanje cena, koji se kreće između 0,1 do 0,3 procentna boda, rekao je Dombrovskis i dodao da srednjoročno gledajući to se poništava s nižim troškovima konverzije valuta i manjim kamatama”. Istakao je da se treba boriti kako bi se promenila javna percepcija na to da uvođenje evra dovodi do znatnog povećanja cena.
Predsednik Vlade Andrej Plenković rekao je da neki akteri na tržištu neopravdanim dizanjem cena utiču na rast inflacije, pri čemu se složio da bi se ograničenje cena gasa na nivou Evropske unije te niže cene goriva trebale da odraze i na niže cene hrane. Plenković se u izjavi novinarima u Pitomači nakon sednice Saveta za Slavoniju, Baranju i Srem, između ostalog, referisao i na dogovor ministara energetike država članica Evropske unije oko mehanizma za ograničenje cene gasa, koji će se aktivirati kada cena dostigne 180 evra po megavatčasu i 35 evra više od referentne cene LNG-a u periodu od tri radna dana. Rekao je da se oni sve vreme bore protiv toga da neki akteri na našem tržištu svojim odlukama i cenovnom politikom ne utiču na rast inflacije. Nije fer ni korektno da, ako Vlada smanjuje stope PDV-a za različite proizvode, da rastu cene nekih proizvoda koji nemaju nikakve veze s energetskom i prehrambenom krizom. „I to nije dobro. Taj ‘lov u mutnom’ je loš i deo aktera sigurno je neopravdano doprineo rastu inflacije”, izjavio je Plenković u Pitomači.
Vrhovni sud dovršio je raspravu u slučaju švajcarskog franka, prihvativši pravno shvatanje prema kojem korisnici koji su konvertovali kredite u evre imaju pravo na isplaćivanje zateznih kamata. Sednica je sazvana zbog različitih pravnih shvatanja izraženih u neotpravljenim odlukama ovog suda, a na sednici su razmatrana tri pravna shvatanja, koja su, da bi bila usvojena, trebala da dobiju minimalno 12 glasova sudija, jer se odluke na sednici građanskog odelenja donose većinom glasova svih sudija. Dovoljnu većinu je dobilo samo pravno shvatanje da “potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita, nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo na isplaćivanje pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračunavanja konverzije kredita od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije“. Predstavnik Udruženja Franak Goran Aleksić ocenio je da je odluka Vrhovnog suda pravno neosnovana, da ne postoji u nijednom pravnom sistemu i da je reč o pokušaju kompromisa prema bankama. Nije moguće plaćati zatezne kamate na nešto čega nema. Ako nema glavnice duga, onda nema ni zatezne kamate, rekao je Aleksić za agenciju Hina. Hrvatsko udruženje banaka smatra da je konverzijom iz 2015. godine završeno obeštećenje dužnima po kreditima u švajcarskim francima, te odluku Vrhovnog suda smatra suprotnu načelu trodeobe vlasti i vladavine prava. Ističu da je moguće primetiti da nije uvažen zahtev za dodatnom restitucijom, na način na koji su to zahtevali predstavnici potrošača.
Ukrajina nije saveznik Evropske unije i zato je smešno da joj se dodeljuje status zemlje kandidata za članstvo u Uniji, ocenio je predsednik Zoran Milanović na svečanosti u Zagrebu posvećenoj godišnjici Hrvatske vojne akademije. “Ukrajina nije saveznik, ali oni pokušavaju da od nje naprave saveznika. Smešno je što joj se dodeljuje status kandidata za članstvo u EU. To je užasan vic. Jedna jadna Bosna i Hercegovina je morala da čeka, što je užasno poniženje. Ovo je danas evropski savez, ali nesrećan i nikakav”, izjavio je Milanović i ocenio da je sukob u Ukrajini “bio neizbežan” „Celokupna zapadna i američka filozofija rata je da se napadne neko mnogo slabiji i da mu se popije krv, da se slomi i da mu se uništi zemlja”, rekao je hrvatski predsednik i ocenio da su Rusija i SAD namerno ušle u ovaj sukob, javlja Tanjug. „Ovo je američki rat, vođen na grbači Ukrajinaca, ali američkim novcem”, smatra hrvatski predsednik.
Ministarstvo poljoprivrede je u postupak e-savetovanja uputilo Nacrt konkursa za provođenje podmere „Podrška za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi“ iz Programa ruralnog razvoja, za šta su osigurana sredstva od 10 miliona kuna. Svrha je da se potaknu poljoprivredne prakse koje su korisne za životnu sredinu, da se ublaže negativni efekti poljoprivrede i poveća bioraznolikost, kao i očuvanje genetskih resursa vezanih uz poljoprivredu i tradicionalne biljne i životinjske vrste koje su prilagođene lokalnim uslovima te su u opasnosti od izumiranja. Visina podrške po korisniku iznosi najviše do 50 hiljada evra po pojedinoj aktivnosti, a intenzitet javne podrške je 100 odsto. Korisnici su javna tela i pravne osobe koje se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom bave očuvanjem biljnih ili životinjskih genetskih izvora, navodi se na internet stranici Ministarstva poljoprivrede.