Koordinator Živog zida za Vukovarsko – sremsku županiju i većnik u Gradskom veću Vukovara Pavao Josić podneo je pred Županijskim državnim tužilaštvom u Vukovaru krivičnu prijavu protiv zamenice gradonačelnika Vukovara Ivane Mujkić zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju. Josić se pozvao na član 325, stav 1, Krivičnog zakona RH, kojim se predviđa kazna zatvora do tri godine za javno poticanje na nasilje ili mržnju zbog rasne, verske, nacionalne ili etničke pripadnosti, porekla, boje kože, pola, polnog opredeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili drugih osobina. “Tokom gostovanja u radio emisiji Gradski sat na Hrvatskom radiju Vukovar 27. maja 2020., zamenica vukovarskog gradonačelnika Ivana Mujkić zloslutno je najavila mogućnost nasilnih nemira na ulicama Vukovara i to precizno 2022. i 2023. godine, ukoliko izabrana vlast u Republici Hrvatskoj ne ispuni zahteve radikalnog dela bivših članova HDZ-a, koji su okupljeni oko gradonačelnika Vukovara Ivana Penave najavili osnivanje nove političke stranke. Njena najava nemira u javnom prostoru uznemirila je građane Vukovara, raširila strah među njima, ali i ozbiljno ugrozila poverenje građana u pravni sistem Republike Hrvatske“, naveo je Josić. Kako je istakao, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava je došao na vlast na talasu građanskog nezadovoljstava koji je izazvala bivša SDP-ova Vlada postavljanjem dvojezičnih tabli na zgrade institucija u Vukovaru, a u pokušaju skretanja pažnje s neuspelog ekonomskog oporavka iz svog izbornog programa. “Danas je privredna situacija lošija, na vlasti je HDZ-ova Vlada, a gradonačelnik Penava je u svađi i s premijerom i celom strankom na vlasti i opet imamo sličnu situaciju koju će, kako najavljuje Penavina zamenica, rešavati nemirima u Vukovaru za dve godine”, upozorio je Josić. Kako je istakao, ova krivična prijava je instrument borbe za funkcionisanje pravne države i osiguravanje mirnog života u Vukovaru.
U Vinkovcima je održana sednica Štaba civilne zaštite Vukovarsko-sremske županije na kojoj su podneseni izveštaji o provođenju mera zaštite od koronavirusa – COVID-19 na području naše županije. Županijski štab civilne zaštite primio je, obradio i prosledio ukupno 10 275 e-mail poruka, 2150 uputa prema jedinicama lokalne samouprave te održao ukupno 102 sednice, obavestio je načelnik Štaba Zdravko Kelić. Načelnik Policijske uprave Vukovarsko-sremske Fabijan Kapular istakao je kako je u samoizolaciji u jednom trenutku bilo je 1054 osoba, od graničnog prelaza Bajakovo do Novske prepraćen je 201 konvoj kamiona, a od Novske do Bajakova 176 konvoja. Policijski službenici osiguravali su prostore za karantin, a u periodu od 22. marta do 21. aprila kontrolisali su punktove za kontrolu propusnica. Ukupno je kontrolisano 126 670 vozila i 171 hiljada osoba. Od toga, 632 osobe nisu imale propusnice. Direktorka zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-sremske županije, Kata Krešić istakla je izvrsnu saradnju svih službi i sinergijsko delovanje u borbi protiv koronavirusa koje može biti primer rada na nivou države. Epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo u pripravnost je stavljena 31. januara 2020. godine sa aktivnim dežurstvom 24 časa na dan, 7 dana u nedelji. Na području županije do sada je ukupno obolela 41 osoba dok je 40 osoba izlečeno. Statistički gledano 21 ženska i 20 muških osoba, prosek godina obolelih iznosi 45,5, a 20 osoba bilo je pozitivno ali bez simptoma bolesti. Ono što je posebno važno istaknuti je podatak da nije bilo prenosa virusa van porodica, odnosno van osoba koje su se nalazile u samoizolaciji. U završnom delu sednice predsednik Štaba, župan Božo Galić još jednom je zahvalio svima, te je istakao kako statistički podaci i rezultati govore u prilog da je Štab odradio odličan posao i da je spreman, u slučaju potrebe, dočekati drugi talas koronavirusa, za koji je moguće da se pojavi na jesen.
Hrvatska ove godine Dan državnosti slavi 30. maja, na 30. godišnjicu konstituisanja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora. Još prošle godine, 30. maj bio je Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, a Dan državnosti slavio se 25. juna, bio je državni praznik i neradni dan. Iako su se sve vlasti od 2001., kada je tadašnja, leva koalicija na čelu sa SDP-om, ozbiljnije promenila kalendar praznika, trudile prikladno obeležiti te dane, oni među običnim građanima nikada nisu zaživeli na način kao što je 90-ih godina bio slučaj sa Danom državnosti, 30. maja. Upravo je to bio jedan od argumenata HDZ-ovoj većini da prošle godine, kod uređivanja novog kalendara praznika, vrati Dan državnosti na današnji dan.
Donji dom austrijskog parlamenta većinski je zatražio od vlade da zabrani kontroverznu hrvatsku komemoraciju kod Blajburga. Zabrana bi bila stalna i važila bi od iduće godine. Inicijativu za zabranu komemoracije u Blajburgu su podneli Zeleni, uz podršku Socijaldemokrata, Narodnjaka i Neosa. Jedino se Slobodarska partija nije priključila zahtevu. To znači da u parlamentu od 183 poslanika, zabranu skupa u Blajburgu traži većina od 150. “Od ministra unutrašnjih poslova se traži da, vodeći se principima iz Povelje temeljnih prava Evropske unije, evropskih Konvencija o ljudskim pravima, kao i ostalim ustavnopravnim kriterijuma, proveri sve mogućnosti na državnom, bilateralnom i evropskom nivou za zabranu ultranacionalističke, fašističke manifestacije kod Blajburga iduće i svih narednih godina”, navedeno je u sklopu inicijative. Stranka Zelenih se već godinama zalaže za potpunu zabranu skupa pored Blajburga. “Imamo istorijsku odgovornost prema žrtvama nacističkog i ustaškog režima. To nas obavezuje na delovanje. Zajedničkim naporima želimo da postignemo da se ustašaki skup na austrijskom državnom teritoriju ubuduće zabrani. Okretanje glave od onoga što se na tom skupu događa više ne sme biti opcija za Vladu”, navedeno je u saopštenju portparolke Zelenih Olge Foglauer. Ovog maja je skup bio otkazan zbog epidemije koronavirusa. Zbog učestalih fašističkih incidenata, prošle godine je i katolička dioceza Gurk-Klagenfurt zabranila Hrvatskoj biskupskoj konferenciji da učestvuje u misi na Blajburškom polju. Službeno, taj skup je uvek najavljivan kao misa za mrtve, dakle crkvena i religiozna manifestacija, prenosi RTS.
Udruženje roditelja dece s teškoćama u razvoju Vukovarski leptirići juče je predstavilo projekat „Rastimo, igrajmo se i učimo zajedno!“, program poludnevnog boravka za decu Vukovara. Partneri na projektu su Centar za socijalnu brigu Vukovar te Osnovna škola Blago Zadro, a cilj projekta je prevencija socijalne isključenosti te kreiranje novih programa koji će deci Vukovara pružiti nova znanja i veštine, osigurati razvoj njihovih potencijala te druženje i smisleno provođenje slobodnog vremena, objasnila je psihologinja Maja Milidrag. Projekat vrednosti nešto manje od milion i po kuna je namenjen deci s teškoćama u razvoju, deci iz udomiteljskih porodica i deci iz siromašnih porodica. Voditeljka projekta Anamarija Krišto objasnila je da projekat obuhvata 30 dece i da je namenjen deci predškolskog uzrasta te učenicima nižih razreda osnovne škole.